Poštovanje prema životu
"Ja sam život koji želi živjeti usred života koji želi živjeti." Ova izreka o Svoju etiku uspostavio je francusko-njemački liječnik, filozof i teolog Albert Schweitzers Poštovanje prema životu. No, što se pod time točno misli?
Poštivanje života kao temelja univerzalne etike
Albert Schweitzer bio je francusko-njemački liječnik koji je u isto vrijeme bio teolog i filozof. Slijedio je pacifističku etiku i živio je između 1875. i 1965. godine. Postao je osobito poznat po svojoj bolnici u Lambarénéu u Gabonu, istočna Afrika. Schweitzer se vodio svojom etikom poštovanja prema životu. No, što točno možete zamisliti ovim?
- Za Alberta Schweitzera svaki je život vrijedan zaštite. Nije pravio razliku između vrijednosti života, na primjer na temelju njegove razine razvoja ili sposobnosti patnje. Njegovo poštovanje prema životu, kamen temeljac njegove etike, odnosi se na sve ljude, životinje i biljke.
- Život želi život. Oni koji su to ponovili ne mogu učiniti ništa drugo nego očuvati, brinuti se i promicati svaki život. Bilo da se radi o komarcu ili slonu, afričkom ili europskom, "korovu" ili uzgojenom bilju - svaki je život vrijedan očuvanja kao i vlastiti.
- Štovanje života može se promatrati kao neka vrsta univerzalne osnove za miran svijet bez iskorištavanja, gladi, nasilja i ratova. Schweitzer je bio protestantski teolog. Isusove riječi "ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe" mogu se uzeti kao vjerska osnova Schweitzerove etike.
- Pacifistički svijet u kojem je svaki život, bez obzira kakav bio, očuvan i promoviran, ostvariv. Preduvjet je, međutim, da etiku poštivanja života ponove i da je žive svi ljudi.
Drugi. Prvi svjetski rat bio je jedan od najrazornijih događaja 20 Stoljeća. …
Schweitzer i Prvi svjetski rat
Schweitzer je odradio vrijedan posao u svojoj bolnici u francuskoj koloniji Gabon. No budući da je tada rođen u njemačkom Alzasu, nakon izbijanja Prvog svjetskog rata smatran je neprijateljem. Zato je morao prestati raditi. Za Schweitzera je rat bio znak propadanja.
- Za Schweitzer je značilo Kultura stvarne zajednice i odgovornog ponašanja pojedinca. Ratovi teku upravo protiv ovog gledišta. Stoga je za Schweitzera rat bio znak kulturnog propadanja. Time se usprotivio mišljenju da je čovječanstvo na uzlaznom putu napretka.
- Prvi svjetski rat učinio je Schweitzera nezaposlenim, a kasnije je čak interniran u Francusku. Liječnik je ovo vrijeme iskoristio za daljnji razvoj svoje etike. Zaključio je da se kulturni napredak može postići samo na temelju afirmacije života. Ovaj model ne ostavlja prostora za ratove i povezano masovno uništavanje života.
- Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, ali prije nego što je zatvoren u Francuskoj, nekoliko dana vozio se rijekom u Gabonu. Tada mi je pao na pamet izraz "strahopoštovanje prema životu". S tim je u uskoj vezi i spoznaja: "Ja sam život koji želi živjeti, usred života koji želi živjeti."
- Kultura koja je to shvatila i internalizirala nastavlja se razvijati. Kulture koje vode ratove poput strašnog Prvog svjetskog rata su u opadanju.
Ako ste u Schweitzerovoj etici otkrili i kamen temeljac miroljubivog svijeta, pokušajte to načelo ugraditi u svakodnevni život. Što više ljudi iskazuje pijetet prema svakom životu, prije se može postići miran svjetski poredak.
Koliko vam ovaj članak pomaže?
